recesija

Iznenada se pojavila. Kao da je s neba pala. Postala je vidljiva, napadna...

Svaki put kad čujem riječ recesija sjetim se mlade djevojke koja mi se potužila da je jednog jutra, gledajući se u zrcalo, iznenada opazila promjene na svom lijevom kaninu(očnjaku).
To je zub, koji u zubnom nizu ima veliku ulogu.Lijep je sam po sebi, eksponiran u zubnom nizu, drži obraz i daje ljepotu osmijehu. K tome ima važnu ulogu u funkciji. Naravno, ako je na pravom mjestu.

Opazila je da se zub izduljio, rubni dio gingive se povukao prema gore. Sve je izgledalo neestetski i kao da je nastalo iznenada.

To „čudo“ se zove recesija. Eto, kako vidite i u stomatologiji postoji recesija.

Na prvi pogled dolazi iznenada. Međutim nije tako.Proces može započeti u ranom djetinjstvu sa nestankom kosti u obliku prozorčića na prednjem dijelu kosti (fenestracija), a pri tome nema nikakovih kliničkih znakova. Recesija se javlja na pojedinačnom zubu ili na skupinama

Generalizirana recesija javlja se kod druge bolesti na pr. kod progresivnog parodontitisa u starijoj populaciji i uz izraženu upalnu komponentu i još puno drugih kliničkih znakova. Ali sad nije o tome riječ.

Recesija ovog tipa povezana je sa mehaničkim faktorima, pretežno sa traumom pri četkanju. Uobičajeni je nalaz kod mlađih osoba s visokim standardom oralne higijene.Gingiva je obično zdrava. Eksponirani korjen koji je normalno prekriven cementom(kalcificiranim tkivom), mekši je i hrapaviji od cakline, ali je u ovim slučajevima, upornim četkanjem, gladak i sjajan. To su tzv.abrazijski defekti.

Pri ovoj pojavi (recesiji) važnu ulogu ima položaj zuba, oblik i volumen korjena, dimenzije

okolnog koštanog tkiva i njihov međusobni odnos. Čini mi se da sam izgubila dah pišući o međusobnoj zapletenosti svih tih uzročnih faktora, bojeći se da me ne ćete razumjeti.

Uostalom, i stomatolozi se hvataju za glavu pred tim estetskim problemom ne mogavši ga konzervativno riješiti. Danas parodontna plastična kirurgija uspješno rješava ovaj problem

Ako i primijetite ovu pojavu, ne plašite se. Ona će stati i ne će napredovati dalje. Stat će tamo gdje je uži korijen a koštana spongioza voluminoznija, te opskrba gingive krvlju optimalna.

Zato nastojte da do toga ne dođe.Pažljivo i pod stručni nadzorom birajte četkicu. Opazite li kod sebe takovu pojavu i u najmanjem obliku, promijenite navike pri četkanju.

Četkajte promišljeno, ne automatski, misleći pri tom na nešto sasvim deseto. Upoznavajte površine svojih zuba i njihove međusobne odnose. Pokušajte vizualizirati te površine. Ne „stružite“ uporno ona mjesta na kojima ionako ne će nastati karijes niti upala.

Ta se mjesta fiziološki sama čiste, a bakterijski plak skupljat će se između zubi, u udubinama, te uz rub gingive. Kod starijih osoba u novonastalim zakutcima, a mogu reći i kod mlađih.

Za kontrolu plaka između zubi koristite zubni konac: sa voskom-ako imate odstojeće plombe ili „nešto“ hrapavo između zubi. Kod normalnog razmaka izvanredan je Donto dent comfort floss, a superfloss je koristan tamo gdje su mostovi. Važno je znati pravilno koristiti zubni konac, da ne ozlijedite okolna tkiva.

Sasvim male, interdentalne četkice, koristite u područjima prirodnih interdentalnih razmaka. Nije uputno koristiti veče kalibre jer time sve jače proširujete međuprostore i oštećujete col.

Potrebno je naglasiti da trauma tkiva,uzrokovana žestokim četkanjem,smatra se dominantnim uzročnim faktorom razvoja recesije,posebno kod mladih osoba.

To ne znaći da ne treba svakodnavno održavati oralnu higijenu. Dapače.